Svježi, neistrošeni i često ne puno stariji od svojih igrača – to je trend među bundesligaškim trenerima. No je li to doista novo? I obećava li više kvalitete? Vrijedi krenuti u potragu za odgovorima.
Što je, primjerice, Horst Steffen radio s 34 godine? U dobi u kojoj je danas meritorni trener za povratak HSV-a u Bundesligu, Merlin Polzin, postao najmlađi strateg nove sezone. Steffen, rođen 1969., 2003. je završavao igračku karijeru u MSV Duisburgu i odmah započeo „karijeru poslije karijere“.
Na klupi SC Kapellen-Erft u Landesligi napravio je prve korake na ljestvici do trenerske diplome – da bi danas, s 56, kao novi šef Werder Bremena stajao na vrhu njemačke scene. Steffen ovdje, Polzin ondje – najstariji i najmlađi trener na bundesligaškoj pozornici, koja se ove sezone u „coaching zoni“ predstavlja neuobičajeno mladalačkom.
Usporedba pet najvećih liga pokazuje da su njemački „šefovi na klupama“ najmlađi u Europi: prosjek iznosi 46,16 godina. Trend prema nešto mlađim trenerima očit je: u posljednjih 25 godina postojale su samo tri sezone u kojima su treneri u 1. kolu bili prosječno mlađi nego danas: 2013./14. (45,43), 2022./23. (45,35) i 2017./18. (45,08). Uz to, liga trenutačno ima devetoricu trenera mlađih od 45, što se od početka novog tisućljeća dogodilo samo još 2002./03., 2009./10. i 2022./23.
Samo su dva kluba išla protiv trenda
Proces pomlađivanja mnogi su klubovi ovog ljeta svjesno ubrzali. Wolfsburg je, primjerice, tražio nasljednika Ralpha Hasenhüttla (58) s obilježjima „mlad i nadolazeći“. Među željama bio je Kopenhagenov Jacob Neestrup (37), no kako nije dobio dozvolu, izbor je pao na Nizozemca Paula Simonisa, 40-godišnjaka s iskustvom jedne sezone na klupi pobjednika nizozemskog kupa, Go Ahead Eaglesa. Novajlija u Bundesligi sam priznaje da se iznenadio pozivom: „Tek jedanaest mjeseci sam bio šef u Eredivisie. Ali kad dobiješ takvu priliku – moraš je prihvatiti.“
Kod dva kluba je, suprotno trendu, prosjek otišao prema gore: Leverkusen je želio Cesc Fàbregasa (38) iz Coma, ali je za nasljednika Xabija Alonsa (43) doveo danas već smijenjenog Erika ten Haga (55); Werder je, nakon rastanka s Oleom Wernerom (37), posegnuo za Horstom Steffenom. Smanjenje ligaškog prosjeka ostvarili su, među ostalima, i Augsburg (Sandro Wagner, 37, umjesto Jessa Thorupa, 55), Leipzig (bivši Werderov Werner umjesto Marca Rosea, 48) te povratnik Köln (Lukas Kwasniok, 44, umjesto promotora Friedhelma Funkela, 71).
Funkel je s dva uvodna trijumfa Kolnu vratio prvoligaški status i bio spreman još jednom pokazati svoje znanje u eliti, ali klub se odlučio za nadolazećeg trenera Paderborna. Sam Funkel to razumije: „Kwasniok je sjajno radio u Saarbrückenu i Paderbornu. Pristaje Kolnu – pristupačan je, ljudski, simpatičan. Sve govori da će se u Kölnu snaći.“
I, da – Kwasniok je od Funkela mlađi više od četvrt stoljeća. Kako veteran gleda na trend koji mu je možda oduzeo još jednu sezonu u Bundesligi? Za 71-godišnjaka je to „trenutačna slika“. „Uvijek su faze kada je mnogo mlađih trenera. Onda se okrene i ponovno su traženiji iskusniji.“
Nagelsmann kao katalizator novog doba
Naravno, mlad ne znači automatski i dobar. Ipak, mnogi klubovi žele „nešto neistrošeno“: nove impulse, možda otkriti trenerski dragulj umjesto serviranja poznatog. Uzori su očiti. Julian Nagelsmann je 2016., s 28, postao najmlađi trener u povijesti Bundeslige, doveo Hoffenheim iz zone ispadanja u Ligu prvaka, s Leipzigom je 2020. igrao polufinale Lige prvaka i time postao globalno vidljiv i poznat. Slijedili su koraci prema Bayernu i DFB-u, kao najmlađi izbornik Njemačke u poslijeratnom razdoblju.
Nagelsmann je katalizator modernog doba, a za njim dolazi Fabian Hürzeler: nikad nije vodio bundesligaša, ali je St. Pauli iz uloge pomoćnika, s početka svojih tridesetih, odveo u elitu i potom napravio skok u Brighton – kao najmlađi menadžer u Premier ligi.
Klasični put: iz omladinske škole do Bundeslige
Mlad trener u Bundesligi nije nikakva novost. Ono što je Polzin danas s 34 godine, bio je sedamdesetih Udo Lattek, s 35 je preuzeo Bayern, osvojio Kup prvaka, tri naslova prvaka i jedan DFB-Pokal u pet godina. Godine 1986. Christoph Daum je od nepoznatog asistenta postao šef Kölna, stigao do dva druga mjesta, a 1992. sa Stuttgartom uzeo naslov.
Matthias Sammer je 2002., s 34, osvojio titulu s Borussijom Dortmund – najmlađi prvak-trener u povijesti. Thomas Tuchel je 2009., kao trener U-19, preuzeo Mainz 05 i time započeo vlastitu veliku karijeru – te dodatno osnažio ideju da se ne razvijaju samo igrači, nego i treneri.
Danas je 13 od 18 bundesligaških trenera radilo u nekoj omladinskoj akademiji; osmorica (Werner, Steffen, Wagner, Kwasniok, Polzin, Sebastian Hoeneß, Julian Schuster, Alexander Blessin) u njemačkim NLZ-ovima (obvezni od 2002.). Put kroz omladinski pogon postao je standard za ulazak u seniorsku elitu, a vještine naučene ondje sve se češće vrednuju više od „čiste“ profi-biografije – pogotovo one igračke. Sjetite se Stefana Effenberga: kad je 2015. bez prijelaznih stanica preuzeo Paderborn, nakon 15 utakmica već je bio bivši.
Klopp, Kompany i drugi – blistave iznimke
Naravno, postoje iznimke. Nekad Jürgen Klopp u Mainzu ili već spomenuti Sammer. Danas je Vincent Kompany uspješno premostio put s terena na klupu: od igrača-trenera u Anderlechtu, preko Burnleyja, do Bayerna – i s 39 godina, šest godina nakon posljednjih igračkih trofeja s Manchester Cityjem, postao njemački prvak kao trener.
Dakle, i bez NLZ-iskustva moguće je „biti moderan i uspješan“. Kompany posjeduje upravo ono što se pripisuje mladim trenerima iz akademija: moderne metode, videoanalizu, korištenje podataka, jezik svlačionice, a svlačionice su danas pretežno formirane u omladinskim centrima u Njemačkoj ili inozemstvu.
Mnogi klubovi sanjaju o „svome Nagelsmannu ili Hürzeleru“. Ili o Julianu Schusteru, koji je već prošle sezone gurnuo trend pomlađivanja: u Freiburgu je naslijedio Christiana Streicha (59) kao 39-godišnjak, nekadašnji koordinator u omladinskom pogonu i pomoćnik – „trener iz vlastite kuće“ s DNK-om kluba. Odmah je izborio Europsku ligu i postao trener godine. Mlad, karizmatičan, jak u retorici i s odličnim osjećajem za „Gen-Z“ kadrove.
Novi vokabular? „Važno je da me igrači razumiju“
Mnogi mladi stručnjaci govore o “boxu” umjesto o šesnaestercu, bez “match plana” se ne ide na teren, “expected goals” su ključni indikator, a “in-game coaching” razlikuje vrh od ostatka. Kad je Robert Klauß 2021. kao trener Nürnberga na presici iznio obilje stručnog vokabulara, gurnuli su ga, kao nekoć mladog Ralpha Rangnicka, u „profesorsku ladicu“. Kasnije se prisjetio: prvih dana odjek je bio vrlo negativan – „laptop-trener“ i slične etikete. Friedhelm Funkel pak nije ciljano mijenjao vokabular: „Važno je da me igrači razumiju. I razumiju me.“
Schollova briga: podaci umjesto intuicije
Pojam „laptop-trener“ odavno je dio rasprave o mladima i starijima na klupi. Klauß podsjeća i na posprdne tonove Mehmeta Scholla iz 2015.: „Što sam više promatrao ‘prvake generacije’ na školovanju, to su mi se više dizale dlačice na vratu. Kod njih je taktika iznad svega.“
Sandro Wagner UEFA Pro još nije ni završio, a već je sjeo na klupu Augsburga – zahvaljujući igračkoj prošlosti i stažu pomoćnika Nagelsmannu. Kao šef je dosad „samo“ uveo Unterhaching iz 4. u 3. ligu, no priznaje da je ovog ljeta imao puno ponuda: klubovi su, kaže, „kupovali maštu“.
Schollova je bojazan bila da će intuiciju zamijeniti podaci – da će osjećaj za igru i igrača nestati. Današnja istina: ljudska komponenta ostaje nezamjenjiva; empatiju ne možete naučiti na tečaju i nikad je neće posve zamijeniti tehnologija. Sva ostala pomagala ionako su postala standard – i „stari lisci“ imaju analitičke timove oko sebe.
Danas ništa bez „orlova s tribina“, povezanih radiovezom s klupom. Prije 25 godina Berti Vogts je za istu ideju bio ismijavan u Leverkusenu. Video-zidovi na treningu, koje je Nagelsmann uveo u Hoffenheimu, više nisu senzacija – Wagner je sličan sustav uveo u Augsburgu.
„Oldie“ Funkel ostaje spreman
Posao trenera se mijenja desetljećima, a posljednjih godina, zahvaljujući tehnologiji, možda i najbrže ikad. Jesu li stariji treneri time izgurani? Funkel odlučno negira: „I ja sam se prilagodio onome što je danas nužno. Taktika se promijenila, stožer je veći, obraćanje igračima drukčije.“ Današnji igrač, odrastao u vrhunskim omladinskim pogonima, „zahtjevniji je, samosvjesniji, dolazi s više zahtjeva“.
To su stvari koje je Polzin naučio u HSV-ovu omladinskom pogonu i u Osnabrücku, a potom i kao pomoćnik u seniorskoj momčadi – i sada ih želi prenijeti u elitu. „To je hrabro od kluba“, kaže Funkel. „Dobro je da i mlađi jednom moraju doći na red.“ Naravno, ono što često nedostaje jest iskustvo. „Kad postane vruće, kad opstanak visi – tada je iskustvo tražena roba.“
Veteran s 945 profesionalnih utakmica na klupi s velikim zanimanjem prati start sezone. Hoće li se još jednom vratiti? „Ako jednog dana neki klub povjeruje da s mojom pomoći može dostići ciljeve, ne isključujem da ću još jednom uskočiti.“ Za sada prepušta scenu mlađima – i Werderovu Horstu Steffenu. „Drago mi je zbog njega“, kaže o svom dugogodišnjem igraču. „Zaslužio je.“ I, suprotno trendu, došao je u Bundesligu tek s 56 godina.
