Europski nogometni kupovi doživljavaju najveću reformu u više od tri desetljeća. Više klubova, više utakmica i veći financijski fond obilježit će novu eru natjecanja, dok Liga prvaka ostaje najveća pozornica klupskog nogometa s dodatnim trudom da bude još i glamuroznija.
Prije osam godina, Karl-Heinz Rummenigge, tadašnji predsjednik uprave Bayerna i vodeća figura Europske udruge klubova (ECA), citirao je nobelovca Henryja Kissingera: “Kompromis je pravedan samo ako su obje strane podjednako nezadovoljne.” Ova izreka i dalje vrijedi, osobito u kontekstu europskog profesionalnog nogometa, gdje su borbe oko raspodjele resursa neprestane.
Uspjeh Konferencijske lige kao preteča
Jedna od posljednjih reformi, uvođenje trećeg natjecanja – Konferencijske lige – dokazala se uspješnom, unatoč početnom skepticizmu. Danas je ta liga prepoznata kao prilika za manje klubove da osvoje dio europskog kolača, što je dodatno prilagodilo raspodjelu prihoda od natjecanja. Odnosno, mali dobivaju malo više prilike za djelić kolača, ali jaz između njih i velikih ostaje još i veći, nepremostiv.
Međutim, najveći izazov dolazi s reformom koja će se u potpunosti realizirati ove godine, a koja donosi dramatične promjene u formatu natjecanja. Ova revolucija mogla bi jednog dana biti prepoznata kao uspješan model, unatoč početnim kritikama.
Pandemija i neuspjeh Superlige
COVID-19 pandemija i propali pokušaj osnivanja Superlige izazvali su ozbiljne promjene u europskom nogometu. UEFA je iskoristila ove događaje kako bi naglasila potrebu uključivanja svih dionika u odlučivanje o budućnosti nogometnih natjecanja.
Nova reforma uvodi grupnu fazu s 36 klubova u svim europskim natjecanjima, uključujući Ligu prvaka i Europsku ligu. Svaka momčad će imati najmanje osam utakmica, a ključna novost je “Exclusive Weeks” – tjedni rezervirani isključivo za određeno natjecanje. Ovaj format obećava više uzbuđenja, pogotovo u posljednjim kolima kada će rezultati jedne utakmice značajno utjecati na poredak.
Povećanje broja utakmica i prihoda
Reforma je također donijela financijski rast. UEFA će u novom ciklusu od tri godine generirati 4,4 milijarde eura kroz 513 utakmica, u usporedbi s prethodnih 407 utakmica koje su donosile 3,5 milijarde eura. Povećanje prihoda donijet će korist svim sudionicima, uključujući i klubove koji ne sudjeluju, koji će dobiti veći udio kroz solidarne fondove.
Unatoč kritikama da će reforma cementirati privilegije velikih klubova, UEFA ističe kako je broj sudionika porastao na 108 klubova iz 40 različitih zemalja. Također, broj nacionalnih prvaka u novom formatu povećan je s 34 na 37.
Bundesliga kao jedan od najvećih dobitnika
Njemačka Bundesliga je jedan od najvećih dobitnika ove reforme. Bundesliga će u novoj sezoni imati pet predstavnika u Ligi prvaka (Bayern München, Borussia Dortmund, RB Leipzig, Bayer Leverkusen i VfB Stuttgart), dok će u europskim natjecanjima ukupno sudjelovati osam njemačkih klubova. Ovaj uspjeh nije slučajan, već je rezultat dobrih prošlosezonskih rezultata.
Jedan od najzanimljivijih ishoda reforme je utakmica između Heidenheima i Chelsea, koja bez ove reforme ne bi bila moguća. Ova nova realnost pokazuje kako Liga prvaka, unatoč promjenama, ostaje najveći i najprestižniji “show-room” svjetskog klupskog nogometa.
Kraj igre za bogate ulaznice
Jedna od manjih, ali važnih promjena tiče se cijena ulaznica za gostujuće navijače, koje će sada biti ograničene na 60 eura u Ligi prvaka, 40 eura u Europskoj ligi i 20 eura u Konferencijskoj ligi. Ova odluka je rezultat višegodišnjeg pritiska navijačkih skupina poput Football Supporters Europe (FSE), a dodatno smanjenje cijena ulaznica očekuje se od sezone 2025/26.
Ova reforma europskog nogometa, koja uključuje sve razine natjecanja, predstavlja povijesnu prekretnicu. Dok se mnogi pitaju hoće li ove promjene dovesti do još veće koncentracije moći u rukama najvećih klubova, jedno je sigurno: europski nogomet nikada više neće biti isti.
