Njemački profesionalni nogomet doživljava pravi procvat članstva. Skoro svaki mjesec još jedan klub ruši vlastiti rekord, a brojke za sezonu 2025./26. potvrđuju trend: ukupno 2,31 milijuna članova u 36 klubova Bundeslige i 2. Bundeslige (Bundesliga ~1,73 mil., 2. Bundesliga ~0,58 mil.). Prosjek po klubu narastao je na 96.300 u Bundesligi (↑ 60 % u odnosu na 2019./20.) i 32.300 u 2. Bundesligi (↑ 49 %). Ukratko: boom je stvaran – i još nema znakova da jenjava.
Tko ima koliko članova? (Bundesliga 2019./20. → 2024./25. → 2025./26.)
Ispod je komprimirani pregled koji pokazuje koliko su članstvom narasli prvoligaši u posljednjih pet sezona. (Brojke su s klupskih presjeka na 1.7., dijelom zaokružene.)
| Klub | 2019/20 | 2024/25 | 2025/26 |
|---|---|---|---|
| RB Leipzig | 962 | 1.130 | 1.130 |
| TSG Hoffenheim | 10.767 | 11.000 | 11.500 |
| 1. FC Heidenheim | 2.708 | 11.000 | 12.600 |
| VfL Wolfsburg | 20.000 | 20.500 | 22.000 |
| 1. FSV Mainz 05 | 12.400 | 20.202 | 27.000 |
| FC Augsburg | 16.000 | 24.706 | 28.017 |
| FC St. Pauli | 29.000 | 45.200 | 52.357 |
| SV Werder Bremen | 39.500 | 50.000 | 62.500 |
| Bayer 04 Leverkusen | 26.000 | 50.000 | 70.000 |
| 1. FC Union Berlin | 27.785 | 66.686 | 70.111 |
| SC Freiburg | 20.000 | 70.000 | 75.000 |
| Borussia M’gladbach | 87.500 | 102.780 | 106.500 |
| VfB Stuttgart | 70.000 | 107.000 | 126.000 |
| Hamburger SV | 88.200 | 110.000 | 127.000 |
| Eintracht Frankfurt | 77.000 | 140.000 | 150.000 |
| 1. FC Köln | 108.000 | 138.000 | 152.000 |
| Borussia Dortmund | 154.000 | 200.000 | 230.000 |
| FC Bayern München | 291.000 | 360.000 | 410.000 |
Klubovi s više od 100.000 članova (Bundesliga + 2. Bundesliga):
Bayern 410.000, Dortmund 230.000, Schalke 190.000 (2. BL), Köln 152.000, Eintracht 150.000, HSV 127.000, Stuttgart 126.000, Gladbach 106.500. Ovih osam klubova zajedno okupljaju 1,49 mil. članova (prosjek ~186.400), dok preostalih 28 klubova dijeli tek oko 823.300 članova.
Apsolutni „šampioni rasta“ (2019./20. → 2025./26.):
Bayern +119.000, Dortmund +76.000, Eintracht +73.000.
Relativno najviše su narasli: Heidenheim +365 %, Freiburg +275 %, Leverkusen +169 %.
Koliko košta članarina? (2025./26.)
Bundesliga – minimalna godišnja članarina za odrasle (s pravom glasa, bez popusta):
120 €: Union Berlin, St. Pauli
100 €: RB Leipzig (ovo je pod upitnikom)
92 €: 1. FC Köln
90 €: Eintracht Frankfurt
80 €: FC Augsburg
78 €: Mainz 05
77 €: Werder Bremen
66 €: TSG Hoffenheim (*od 1. 1. 2026. 75 €)
65 €: Bayern München
62 €: Borussia Dortmund
60 €: Borussia M’gladbach, HSV, VfB Stuttgart
56 €: Heidenheim
45 €: Leverkusen
40 €: Freiburg
30 €: Wolfsburg
Prosjek Bundeslige: ~72 €.
2. Bundesliga – minimalna godišnja članarina:
120 €: Eintracht Braunschweig
110 €: Preußen Münster
108 €: Hannover 96
98 €: Darmstadt 98
96 €: Holstein Kiel, Arminia Bielefeld, 1. FC Kaiserslautern
85 €: Fortuna Düsseldorf
84 €: Magdeburg, Hertha BSC
80 €: SC Paderborn, Greuther Fürth
72 €: Dynamo Dresden
66 €: SV Elversberg
65 €: VfL Bochum
60 €: Karlsruher SC, 1. FC Nürnberg
50 €: FC Schalke 04
Prosjek 2. Bundeslige: ~84 € (dakle skuplje od Bundeslige).
Tko stvarno „vuče“ rast – i zašto?
Sportski rezultat je glavni akcelerator. Heidenheim, Freiburg i Leverkusen ilustriraju kako dugi niz dobrih sezona multiplicira interes i, naposljetku, članove. U 2. Bundesligi ekstremni primjer je Preußen Münster: od ~1.400 članova u 2019./20. do 14.000 danas (↑ ~+900 %). Naravno, start s male baze olakšava relativne skokove, ali obrazac je jasan: promocije i „momentum“ pune bazu.
Kad uspjeh potraje, sve više navijača želi ulaznice, pa dolazi do uskog grla kapaciteta, a tada članstvo postaje „brža traka“: Prednost u kupnji ulaznica za članove je najjači racionalni motiv.
Pravo glasa, zatvorena vrata i digitalna (r)evolucija
Paketi članstva se razlikuju: negdje su to poklon-dobrodošlice i stalni popusti, negdje fokus na prednost u kupnji ulaznica; najveći zajednički nazivnik je pravo glasa na skupštinama, s iznimkama (npr. RB Leipzig nudi ograničenu participaciju; neki klubovi nude jeftinije članarine bez glasa). Problem? Skupštine su gotovo svugdje „analogna“ okupljanja bez online glasanja, pa o ključnim odlukama često odlučuje mali lokalni krug ljudi koji se tu pojavi. Eintracht Braunschweig je iznimka (od 2023. imaju hibridne skupštine), a Borussia Dortmund će isto testirati u studenom.
Zašto se članstva klubovima isplate višestruko
Više članova = više TV-novca. Od ciklusa 2025/26. DFL u „fan & media relevance“ stupu (3 % kolača) za raspodjelu TV prava uzima u obzir i broj članova. Nisu to milijuni po glavi, ali je novi poticaj za sustavan rad s članstvom.
Godišnje članarine: prihodi variraju. Primjerice, TSG Hoffenheim s 11.500 članova na 66 € ne doseže ni sedmeroznamenkasti godišnji prihod; Bayern, i da je samo pola od 410.000 članova koji plaćaju punu članarinu od 65 €, inkasira debelo preko 10 mil. € godišnje. A ta brojka je i puno veća. Marža pokrića članstava kod članova koji plaćaju puni iznos u Bundesligi je okvirno 50–70 %, uz varijacije (npr. Union uz visoku cijenu i „mršav“ paket ima veću maržu).
Podaci i lojalnost: članstvo je „ulaz u klupski ekosustav“ (ulaznice, klupski TV, merch). Članovi više kupuju, a ekskluzivni digitalni sadržaji jačaju lojalnost i otvaraju nova sponzorska prava. Ključno je da su u „piramidi lojalnosti“ članovi na vrhu – dok god klubovi misle da je to netko s najviše potrošnje u fan shopu, propuštaju stratešku poantu.
Što brojke zapravo govore?
Koncentracija moći i publike. Osam klubova s više od 100.000 članova drži dvije trećine ukupne baze. To je i snaga brenda i poluga u pregovorima (TV, sponzori, gradska politika). Za „srednji sloj“ izazov je kako izbjeći da ih stadionski kapacitet i lokalna demografija ne plafoniraju.
Cijena nije barijera, nego poruka. Union i St. Pauli su najskuplji (120 €), a ipak rastu. To je signal pozicioniranja: zajednica prije popusta. Nasuprot tome, Leverkusen i Freiburg (45 € i 40 €) drže nižu ulaznicu i u zadnjim godinama brzo rastu – cijena je alat, ali priča i identitet prodaju.
Uspjeh pali fitilj, ali zadržavanje traži strategiju. Heidenheim i Freiburg pokazuju kako „dugi val“ rezultata gradi bazu. Ipak, stručnjaci upozoravaju: većina rasta još uvijek dolazi „spontano zbog sporta, a ne zato što je klub tomu u potpunosti strateški pristupio“. Tu leži sljedeći iskorak: participativni modeli, hibridne skupštine, jasan CRM i programi za različite dobne skupine.
Nema znaka zasićenja. Ako klubovi tek sad ozbiljno uvežu članstvo s ostatkom operacije, potencijal je veći nego što misle. Najjači argument ipak nije trofej nego emocionalna veza. Kako je rekao jedan iskusni klupski menadžer: poslije svakog ispadanja u Kölnu je uslijedio – boom članova. „U lošim vremenima držimo se skupa.“ To je kapital koji ne možeš kupiti transferom.
